Metodologija Indeksa kirija
Indeks kirija je pokušaj Udruženja da prati kretanje cijena zakupa u Crnoj Gori bez oslanjanja na zvaničnu statistiku, koja za tržište zakupa gotovo da ne postoji. Ova stranica objašnjava kako Indeks nastaje, šta pokazuje — i, podjednako važno, šta ne pokazuje.
Napomena: brojevi trenutno prikazani na stranici Indeksa (po kvartalima i po gradu) su ilustrativni primjer format i raspon podataka koje Indeks prati, dok se ne prikupi dovoljan broj stvarnih unosa. Metodologija opisana ispod je stvarna metodologija koju Udruženje primjenjuje od pokretanja Indeksa.
Koji gradovi se prate
Indeks trenutno prati pet gradova sa najvećim brojem podstanara i najvećim pritiskom na tržište zakupa: Podgoricu, Budvu, Kotor, Nikšić i Bar. Spisak gradova će se proširivati kako budemo prikupljali dovoljno unosa iz drugih dijelova Crne Gore.
Kako prikupljamo podatke
- Osnovni izvor je alat za poređenje na stranici Indeksa — svaki put kada neko unese svoj grad i kiriju radi poređenja, taj unos (bez ličnih podataka) ulazi u uzorak za taj grad i kvartal.
- Uzorak dopunjujemo ručnim pregledom javno dostupnih oglasa za izdavanje stanova u prateća pet gradova, radi provjere da li se samoprijavljeni unosi poklapaju sa realnim stanjem na tržištu.
- Indeks ne koristi podatke iz ugovora o zakupu koje nam podstanari šalju radi pravnog savjetovanja — ti podaci ostaju povjerljivi i odvojeni od Indeksa.
Kako se računa prosjek
- Za svaki grad i kvartal računamo medijanu, a ne prostu srednju vrijednost — medijana manje odstupa usljed par izuzetno visokih ili niskih kirija u uzorku.
- Kvartal se zatvara i objavljuje tek kada uzorak za dati grad dostigne najmanji smisleni broj unosa; dok se taj prag ne dostigne, grad se u tom kvartalu ne prikazuje kao ažuriran.
- Nacionalni prosjek prikazan na grafiku je ponderisani prosjek prosjeka svih pet gradova, ponderisan procijenjenim brojem podstanara po gradu.
Koliko često se ažurira
Indeks se ažurira kvartalno. Svako ažuriranje pratimo kratkom objavom na blogu Udruženja, sa objašnjenjem najvećih promjena i mogućih razloga za njih.
Ograničenja Indeksa
- Indeks nije zvanična državna statistika — zasniva se na samoprijavljenim podacima i ograničenom uzorku, ne na sveobuhvatnom popisu tržišta.
- Uzorak zavisi od toga ko odluči da unese svoju kiriju, što može uneseti pristrasnost (na primjer, podstanari nezadovoljni kirijom mogu biti skloniji da je unesu).
- Indeks prati oglašene/ugovorene kirije, ne uključuje troškove režija, depozita ili drugih dažbina.
- Indeks treba koristiti kao orijentir, a ne kao zamjenu za istraživanje konkretnog tržišta u trenutku kada tražite ili izdajete stan.